Mostly Cloudy

12°C

Mostly Cloudy

Lepoglavska čipka

Lepoglavska čipka

 

Tradicija čipkarstva primjer je kulture koja pogađa bit krajolika kojemu je pridodana. Kao vrhunac barokne tradicije čipka svakodnevnom životu daje ozračje svečanosti.

Njezino postojanje povezuje se s kulturom pavlina dok se vještina pravljenja „klapane čipke“ održala zahvaljujući čipkarskoj školi osnovanoj početkom 20. stoljeća.

Unapređenju čipke i čipkarstva doprinijela je Zlata Šufflay; veliku ulogu u razvoju čipkarstva imala je Danica Brössler, a kasnije Ivanka Horvat.

Davne 1937. g. lepoglavska čipka nagrađena je zlatnom Medaljom u Parizu, 1939. g. brončanom u Berlinu, dok je 1996. godine lepoglavska čipka zapažena na ljetnim olimpijskim igrama u Atlanti.

Čipkarstvu se danas posvećuje velika pažnja kako bi se sačuvala tradicija. Osnovana je Čipkarska udruga i Zadruga lepoglavske čipke koja organizira proizvodnju i prodaju tih visokovrijednih proizvoda.

Poseban značaj u promociji lepoglavske čipke imaju ''Međunarodni čipkarski festivali'' koji se održavaju kontinuirano od 1997. godine. Čipka Zadruge lepoglavske čipke nosi znak „Izvorno hrvatsko“, a od Hrvatske turističke zajednice dobila je Priznanje „Zeleni cvijet 2004“ za cjelovitost i originalnost suvenirske ponude. Također, 2009. godine uvrštena je na UNESCO-vu listu nematerijalne baštine.

Internet stranica koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšala funkcionalnost.