Mostly Cloudy

13°C

Mostly Cloudy

Templarski samostan u Remetincu

Templarski samostan u Remetincu

 

Župna crkva Blažene Djevice Marije Kraljice svete krunice u Remetincu kod Novog Marofa ima dugu i intrigantnu povijest.

Kasnogotička crkva koja dominira nad naseljem Remetinec građena je krajem 15. i početkom 16. stoljeća, no postoje brojne indicije da je na mjestu remetinečke crkve nekoć bio samostan viteškog reda templara.

Tomislav Đurić i Dragutin Feletar u knjizi "Stari gradovi, dvorci i crkve sjeverozapadne Hrvatske" donose svjedočanstvo kanonika Tome Kovačevića koji je početkom 18. stoljeća zapisao da je samostan nekada pripadao templarima i da je poslije njihova ugasnuća došao u ruke braće konventualaca sv. Franje.

U spomenici 1850. godine remetinečki župnik je napisao da su u Remetincu prije dolaska franjevaca u 17. stoljeću živjeli «stari cerkveniki», templari koji samostan napuštaju zbog turske opasnosti . U župnoj spomenici u 19. stoljeću spominju se i «crvena braća – fratres rubri», pa je moguće da su templari, koji su na područje Hrvatske došli u drugoj polovici 12. stoljeća, i već 1163. godine u vlasništvu imali grad Belu, i ovdje imali svoj samostan.

Jesu li eremiti (pustinjaci), po kojima je Remetinec očito dobio ime, bili doista templari ili pak pavlini, koji su početkom 15. stoljeća gradili samostan u Lepoglavi, teško je pouzdano tvrditi, no sigurno je kako je prvotni kompleks u Remetincu znatno stariji od pet stoljeća.

Samostan je u 16. stoljeću bio dobro utvrđen, pa je ovdje bio pohranjeno blago čak sedam franjevačkih samostana, kako bi se zaštitilo od provale Turaka. U vrijeme kada franjevci napuštaju Remetinec, 1790. godine, crkva je već barokizirana, a uz nju je sagrađena kapelica svetog Antuna, u kojoj počiva barun Baltazar Patačić, naš istaknuti latinist i osnivač Društva vinskih doktora, koje je utemeljio u Krkancu.       

Internet stranica koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšala funkcionalnost.