Dvorac Banfi u Štrigovi

Jeste li znali da je dvorac Banfi jedna od najstarijih plemićkih građevina u Međimurju?

Dvorac Banfi, idilična građevina koju je svojoj voljenoj dao podići mladi kralj Matija Korvin utjelovljuje šarm malenog mjesta na krajnjem rubu vinorodne Štrigove.

Zaklonjen bujnim zelenilom šumaraka, voćnjaka i vinograda, dražesni dvorac Banfi na brežuljku iznad malenog naselja ostao je upamćen po ljubavnoj priči koju su ispisali hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin i njegova ljubljena, iako pomalo zapostavljena, prelijepa grofica Banffy.

U Štrigovi, rajskome kutku Međimurja, sasvim uz granicu sa Slovenijom, smjestilo se skromno međimursko selo Banfi. Na brežuljku iznad mjesta, u sjeverozapadnome dijelu Međimurske županije, izgrađen je dvorac Banfi.

Kasnobarokna građevina podignuta je u 18. stoljeću, a njegovi temelji sežu sve do gotike. Svojim žarom dvorac su proslavili kralj Matija Korvin i grofica Banffy u iskričavoj srednjovjekovnoj ljubavnoj zgodi.

Štrigovski kraj idealan za uzgoj vinove loze, osim što je nadaleko poznat po vinogradarskoj tradiciji i vrhunskim vinima, čuven je po dvorcima i kurijama. Dvorci Banfi, Tkalec i Fodroczy-Dunay te kurija Zichy-Terbócz pričaju pripovijesti o plemićima te ljubavnim i vinskim užicima.

Dvorac Banfi je prema nekim izvorima dao graditi 1373. godine grof Banffy, pripadnik hrvatsko-ugarske plemićke obitelji. Grof Banffy u to je vrijeme posjedovao obližnju Lendavu u današnjoj Sloveniji, a dvorac je koristio prilikom uzgoja grožđa te za odmor na seoskom imanju.

Drugi pak početke dvorca vežu uz strastvenu ljubavnu priču u kojoj su glavni junaci ni manje ni više nego hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin te prelijepa kći grofa Banffyja. Priča počinje u Lendavi koju je mladi kralj Matija posjetio nekoliko godina nakon ustoličenja, odnosno stupanja na prijestolje 1458. Tom prigodom, tadašnji vlasnik lendavske utvrde, grof Banffy dočekao je novoga kralja sa svim počastima. Na veličanstvenom primanju došlo je do sudbonosnog susreta. Kralj Matija tada upoznaje zanosnu kćerku grofa Banffyja. Prelijepa grofica svojim je neodoljivim šarmom osvojila kralja te među njima plane vatrena ljubavna veza. Očarani ljubavnici koristili su svaku priliku za ponovni susret, ali romantiku su zaustavile kraljevske brige i državničke dužnosti. Kako bi se iskupio svojoj dragoj zbog čestog izbivanja, kralj Matija za utjehu joj je dao sagraditi dražestan dvorac ponad Štrigove koji po njoj nosi naziv, dvorac Banfi.

Ako je vjerovati ljubavnoj priči, dvorac Banfi je postojao već u 15. stoljeću, na što upućuju i određene arhitektonske karakteristike. Međutim, izgled sačuvan do današnjih dana dvorac poprima u 18. stoljeću kada je najvećim dijelom objekt izgrađen. Dvorac Banfi kasnobarokna je građevina s jednim katom. Tlocrt mu je u obliku ključa. Ispod zapadnog krila objekta nalazi se otvoreni svođeni prolaz kojim se može doći u gornje prostorije i podrum. Nizovi prozora te mirnoća vanjskih linija svjedoče o baroknom stilu gradnje, dok svodovi i susvodnici, koji su prisutni u podrumu i prizemlju, te bogato ukrašene stropne štukature soba prvoga kata odaju ranije vrijeme gradnje. Impozantni dijelovi dvorca ogromne su bolte u njegovu podrumu koji je ispunjen vinskim bačvama. Masivna vrata od kovanog željeza prema pričanju, dovezena su iz razrušenog pavlinskog samostana svete Jelene u međimurskom naselju Šenkovcu.

Nakon obitelji Banffy, dvorac mijenja vlasnike. Među gospodarima bili su grofovi Feštetić, vlasnici neogotičkog dvorca u Pribislavcu, a od 1935. godine u vlasništvu je ugledne odvjetničke obitelji Franetović iz Čakovca. Neko vrijeme njime je upravljalo poduzeće Agromeđimurje. O dvorcu se potom nije vodila primjerena briga te biva zapušten. Danas je obnovljen te se nalazi u privatnom vlasništvu obitelji Žižek.

Osim dvorca Banfi, u štrigovskome kraju smjestili su se dvorci Fodroczy-Dunay i Tkalec uz zelene terasaste nasade vinove loze.

Internet stranica koristi kolačiće (cookies) kako bi poboljšala funkcionalnost.